Vorgučić za Buku: Kosovo je tema kojom se narod nateže između istoka i zapada

“Kao i prethodne kampanje, i u ovoj svi obećavaju da će Kosovo ostati sastavni deo Srbije, dok faktički Srbija nema moć ni izbore da organizuje i sprovede na tom delu teritorije koji smatra svojim” – kaže Isak Vorgučić, direktor Radija KIM, u razgovoru za Buku.

Vorgučić je za banjalučki portal Buka govorio o trenutnoj situaciji na severu Kosova, događajima u Banjskoj, predstojećim izborima u Srbiji, inicijativi za opoziv gradonačelnika u četiri opštine na severu Kosova i ponovo odloženom popisu stanovništva na Kosovu.

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju na sjeveru?

Među Srbima u četiri severne opštine na Kosovu trenutno vlada neka vrsta očajanja. Pre svega njih, ali i Srbe južno od Ibra, Priština ne prihvata kao ravnopravne građane i sa njima ne pokušava da izgradi dijalog, već nudi isključivo nasilna rešenja kroz povećano prisustvo snaga specijalne policije. Osim toga, prema njima Beograd ima poseban tretman zbog kojeg se osećaju više kao da su u Srbiji, nego na teritoriji koju Srbija više ne kontroliše. Beograd im je svojim neformalnim kanalima poslednjih godina ulivao nadu da će taj deo vojnim putem konačno “otcepiti” od Kosova, u šta su mnogi poverovali.

Da li se situacija značajno promijenila nakon septembarskih dešavanja?

Nadovezujući se na prethodan odgovor, događaji u Banjskoj predstavljaju svojevrsnu prekretnicu. Srbi sa severa, koji su verovali u priču o vojnom preuzimanju tog dela Kosova, nakon 24. septembra su shvatili da ih je Beograd u tome izigrao, i ne samo u tome. Izlazak Srba iz kosovskih opština, policije i sudstva samo je doprineo da taj narod ispusti kontrolu iz svojih ruku, što su na neki način i priznali kroz inicijativu za opoziv albanskih gradonačelnika. Bitno je naglasiti da je Priština događaje iz Banjske želela da iskoristi kao novu osnovu za buduće pregovore sa Beogradom, što bi poziciju Srbije znatno pogoršalo, ali očigledno da međunarodna zajednica na to nije sasvim pristala, ipak zahtevajući da se odgovorni privedu pravdi.

Evropska unija savjetovala je institucije u Prištini da omoguće glasanje na predstojećim izborima u Srbiji. Kosovska strana nije imala razumijevanja. Šta misli stanovništvo, s obzirom da ovo nije prvi put?

Samoopredeljenje je partija premijera Aljbina Kurtija, koja čini parlamentarnu većinu, a bazira se na zahtevu da se Kosovo, odnosno kosovski Albanci, samoopredele o svojoj budućnosti. To osim što isključuje Srbe i ostale kosovske manjine, isključuje i bilo kakav uticaj međunarodne zajednice, pa i glavnog kosovskog saveznika SAD. Evropska unija u toj jednačini ima čak najmanji uticaj, jer njeni trenutni izaslanici za Kosovo, Lajčak i Borelj, dolaze iz dve EU zemlje koje ne priznaju kosovsku nezavisnost. Priština bi srpske izbore na Kosovu dozvolila ukoliko bi joj Beograd za njihovo održavanje uputio zvaničan zahtev, kao državi, na šta Beograd nije, i neće u skoroj budućnosti biti spreman. Kosovski Srbi razumeju ovakvu poziciju Beograda, ali im nije pravo da nakon 20 godina glasanja u svojim prebivalištima, sada moraju da putuju do najbližih opština u Srbiji da bi ostvarili svoje građansko pravo.

Da li će inicijativa za opoziv gradonačelnika možda voditi novim izborima?

Zahtev je pre svega međunarodnog faktora da se izbori ponove jer nije demokratski ni prirodno da manjina vlada nad većinom. Međutim, Priština insistira da su izbori protekli legitimno te da su izabrani gradonačelnici s pravom na tim mestima. Donekle dozvoljava mogućnost da se oni opozovu, ali traži da se to uradi po zakonima Kosova prikupljanjem dovoljnog broja potpisa građana, na šta Srbi na severu trenutno nisu spremni. Takođe, ne postoji ni entuzijazam za izlazak čak ni na ponovljene izbore, jer shvataju da ih ti izbori približavaju Prištini, i dodatno udaljavaju od Srbije.

Kako ocjenjujete trenutnu predizbornu kampanju u Srbiji? Tiče li se ona na bilo koji način mogućih promjena u odnosima Beograda i Prištine?

Kao i prethodne kampanje, i u ovoj svi obećavaju da će Kosovo ostati sastavni deo Srbije, dok faktički Srbija nema moć ni izbore da organizuje i sprovede na tom delu teritorije koji smatra svojim. Kosovo je i dalje u Srbiji važna politička tema kojom se narod nateže između istoka i zapada, između ostanka u dobrovoljnoj samoizolaciji i otvaranja prema prirodnim, ekonomski i politički svrsishodnijim savezništvima. Retki su glasovi koji nagoveštavaju mogućnost realnih promena u odnosima prema Prištini, međutim ono što takve mogućnosti zapravo koči je nespremnost aktuelnog rukovodstva Kosova da u razgovorima sa Srbijom pravi kompromise.

Očekuje li se novi popis nakon 12 godina? Kako bi taj popis mogao uticati na perspektivu daljeg društvenog i ekonomskog planiranja?

Kao i sva ostala pitanja na Kosovu, i popis spada u politička pitanja. Na prethodnom popisu koji je Kosovo organizovalo Srbi (većinom) nisu učestvovali, što se godinama nakon toga odražava na budžete svih opština sa srpskom većinom, jer se sa centralnog nivoa budžeti određuju na osnovu statistika iz popisa. Ukoliko i ovoga puta Srbi bojkotuju popis, to će se uticati da i u narednoj deceniji te opštine ostanu najnerazvijenije. Međutim, ovoga puta je Priština zapretila kaznama svima koji se ne odazovu popisu, pa ostaje da se vidi koliko će na tome potencirati u danima pred početak popisa, koji još uvek nije na pomolu i više puta je odlagan.

Izvor :
Buka