Uspon Nikole Džufke između oltara sa albanskom zastavom i gradonačelnika

„U verskoj tradiciji Kosova, najveći problem u međusobnim odnosima – i to vrlo izraženo s patrijarhom Porfirijem – bio je etnofiletizam Srpske pravoslavne crkve. Nasuprot tome, sada se ispoljava jedan banditski oblik albanskog etnofiletizma sa Džufkom, i to u delu Kosova gde skoro da nema pravoslavnih Albanaca“, najnovija je poruka poznatog kosovskog publiciste Vetona Suroija.

„Vidim da su neki predsednici opština na Kosovu počeli da primaju Nikolu Džufku u zvanične posete. Možda bi trebalo da pozovu i profesora Pilinćija (albansko-američki profesor i politički aktivista poznat po oštrim kritikama vlasti u Albaniji i kontroverznim stavovima o nacionalnim granicama i političkim elitama, prim.red.). Ako ništa drugo – da doprinese pisanju scenarija za film Sorrentino-Cuarón. U tom filmu XX vek počinje sa episkopom Fanom Nolijem (albansko-američki pisac, naučnik, diplomata, političar i crkveni lider, koji je osnovao Pravoslavnu crkvu Albanije, prim.red.), koji spaja ime Amerike sa svetom misijom albanske pravoslavne autokefalnosti. XXI vek se u tom filmu razvija kroz profesora Pilinćija i Nikolu Džufku“, u ironičnom tonu napisao je rečenicu ovonedeljne kolumne o lažnim prorocima poznati kosovski publicista.

Nedavno je Nikola Džufka ponovo neovlašćeno upao u crkvu u Rakitnici kod Podujeva, kada je podneta i nova krivična prijava Eparhije raško-prizrenske. Kontroverzni Nikola Džufka od sredine jula ima i nove aktivnosti u nastojanjima da utvrdi svoj imidž arhiepiskopa Crkve o kojoj javnost do sada nije znala.

Nova javna figura Kosova

Nikola Džufka (Nikolla Xhufka), koji se samoproglasio za Arhiepiskopa tzv. Crkve pravoslavnih Albanaca na Kosovu, poslednjih meseci sve aktivnije gradi svoj javni imidž i pokušava da se nametne kao značajna verska i društvena ličnost na Kosovu.

Njegove poslednje aktivnosti naročito su vidljive kroz učestale susrete sa gradonačelnicima različitih opština na Kosovu, što redovno objavljuje na društvenim mrežama, ali i kroz sve brojnije aktivnosti koje inicira, javne događaje i susrete.

„Sinoć sam imao zadovoljstvo da se sretnem sa gradonačelnikom Peći, gospodinom Gazmendom Muhadžerijem, u pratnji epitropa Aljbana Hotija. Na ovom bratskom sastanku razmenili smo zajedničke vizije mira, harmonije i duhovnih vrednosti koje održavaju srce Peći živim“.

Ovako, uz fotografije iz kabineta značajnih kosovskih gradonačelnika, Džufka sa njima pozira i šalje, kako tvrdi, poruke mira.

„Danas sam imao zadovoljstvo da se sretnem sa gradonačelnikom Prištine, gospodinom Perparimom Ramom, u pratnji epitropa Aljbana Hotija. Na ovom bratskom sastanku razmenili smo zajedničke vizije mira, harmonije i duhovnih vrednosti koje održavaju srce Prištine živim. Kada se pastir i gradonačelnik slože, grad biva blagosloven.“

FOTO: FB Profil Nikola Džufka (Nikolla Xhufka)
FOTO: FB Profil Nikola Džufka (Nikolla Xhufka)

„Danas, u duhu Hristove ljubavi i službe za zajednički mir, imao sam zadovoljstvo da poželim dobrodošlicu bratskom susretu sa gradonačelniko Đakovice, gospodinom Ardijanom Đinijem. Ovaj dijalog je još jedan korak ka izgradnji blagoslovenog suživota i potvrda je da svetlost Jevanđelja osvetljava svaki put koji vodi ka razumevanju i uzajamnom poštovanju. Slava Bogu za ovaj plodni sastanak.“

FOTO: Nikola Džufka (Nikolla Xhufka) FB
FOTO: Nikola Džufka (Nikolla Xhufka) FB

Od tri gradonačelnika, do sada se na profilima svojih društvenih mreža oglasio jedino Đini.

„Danas sam ugostio nadbiskupa Nikolu Džufku, poglavara Autokefalne pravoslavne crkve Kosova, i Aljbana Hotija, epitropa Autokefalne pravoslavne crkve Kosova. Razgovarali smo o međuverskom skladu, građanskom suživotu i važnosti razumevanja između zajednica za zdravo i ujedinjeno društvo“.

Osim što posećuje gradonačelnike, u julu je i „odlikovao“ izvesnog Ljaerta Vasiljija (Laert Vasili) titulom „Viteza Sv. Konstantina Dardanskog“ i to sa potpisom „svetog sinoda“.

FOTO: Nikola Džufka (Nikolla Xhufka) FB
FOTO: Nikola Džufka (Nikolla Xhufka) FB

Boravio je u televizijskim studijima, održao predavanje u Đakovici, na, kako je objasnio, 35-godišnjicu nezavisnosti Kosova, a pre tačno mesec dana „održao je molitvu“ i na grobu Adema Jašarija.

„Sa poniznošću i mnogo poštovanja, molim se i klanjam u večnoj kući našeg heroja Adema Jašarija“, poručio je.

Provale u crkve, nacionalne boje i digitalna diplomatija

I baš u tom mesecu Eparhija raško-prizrenska podnela je treću po redu prijavu protiv Džufke. Punomoćnik ove Eparhije je 30. juna kosovskom Tužilaštvu u Prištini podneo novu prijavu za ponovnu provalu u hram Sv. Arhangela Mihaila u Rakitnici kod Podujeva.

„Pomenuti je ponovo razbio katanac na crkvi Svetog Arhangela Mihaila iz 14. veka, i po treći put nezakonito zauzeo crkvu u vlasništvu Eparhije raško–prizrenske, koju želi da prisvoji za svoju lažnu organizaciju“, navela je Eparhija.

Podsetili su na to da se Džufka u kontinuitetu lažno predstavlja kao svešteno lice: „Iako on to nije, niti je priznat kao takav od strane nijedne pravoslavne crkve, a u Albaniji je često prozivan u medijima zbog širenja mržnje i netrpeljivosti“, navela je ova eparhija Srpske Pravoslavne Ckrve pre bezmalo mesec dana.

Istovremeno, apelovali su na međunarodnu zajednicu da utiče na kosovske pravosudne organe da „konačno ulože osnovni minimum rada i volje“ radi inače garantovane zaštite SPC.

Od međunarodne zajednice, tada je reagovao samo OEBS javno, izražavajući zabrinutost zbog neovlašćenog ulaska u crkvu Svetog Arhangela Mihaila, i pozivajući nadležne da reaguju, istraže i spreče dalja upadanja.

Stigao je Džufka da tada odgovori OEBS-u, poručivši da on rukovodi „legitimnom i kanonskom verskom institucijom“, a da je on sam „redovno ustoličen i priznat od relevantnih međunarodnih crkvenih vlasti“, i da zajedno deluju „u potpunom skladu sa zakonima Republike Kosovo i svetim kanonima Pravoslavne crkve“.

Odbacio je tvrdnje o „neovlašćenom ulasku“, uz navode da posedaju pravne dokumente kojima dokazuju vlasništvo Kosova nad ovom crkvom, a ne Srpske pravoslavne crkve. Još je stigao da naglasi da su optužbe o „mešanju“ – „neosnovane i štetne“, pozivajući OEBS da „ne podleže pritiscima“ SPC, tvrdeći još da je on sam „praćen“ vozilima Ministarstva odbrane Srbije, što mu „ugrožava bezbednost i versku slobodu“.

Prethodno je objavio fotografije, kao i navodni list osiguranja vozila za koje tvrdi da pripada Ministarstvu odbrane Srbije, a da ga je ovo vozilo navodno pratilo.

Džufkine objave na društvenim mrežama sada prate brojni lajkovi, a dodatni legitimitet se podiže i susretima sa gradonačelnicima značajnijih gradova na Kosovu.

Obilje je fotografija sa albanskim nacionalnim simbolima, uključujući i simbole OVK, sklapanjem ruku u znaku orla, kao i zastave tzv. Velike Albanije. Džufka neretko u crkvama nosi šalove sa ovim motivima ili oltare i druge delove crkve, kao i sebe zavija takvim zastavama dok se „moli“. Postoje fotografije i na kojima nosi oružje ili uniformu OVK.

Izvor :
kossev, tatjana lazarević