Sveta Petka Trnova okončava mali letnji „ciklus ženskih praznika“ kome pripadaju i Ognjena i Blaga Marija.
Sveta Petka Trnova praznuje se kod Srba kao udruženi kult dve svetice − Paraskeve Rimske i Svete Petke.
Prepodobna mučenica Paraskeva, u narodu poznata i kao Vetrena Petka, Letnja Petka ili Paraskeva Rimljanka bila je ranohrišćanska svetiteljka.
Rodom Rimljanka, rođena u hrišćanskoj porodici, prepodobna mučenica Paraskeva je živela u drugom veku. Posle smrti roditelja, koji su bili veoma imućni, sve nasleđeno je podelila sirotinji i zamonašila se.
Zbog vere u Gospoda, zatvarana je, mučena i na kraju posečena mačem, po naređenju kneza Tarasija, oko 140. godine.
Po nalogu bugarskog kralja Asena prenesena je u Trnovo i sahranjena u crkvi nazvanoj njenim imenom. Njene mošti kasnije su prenete u Carigrad.
Sveta Petka Trnova je ženski praznik, pa mnoge žene poste sedam dana, da bi se danas pričestile.
Paraskeva Rimska često se meša sa Prepodobnom mati Paraskevom – Svetom Petkom, koja se slavi 27. oktobra, iako je između života dvaju svetica skoro hiljadu godina istorije.
Svetiteljke se na ikonama razlikuju po drugačijim obeležjima — Paraskeva Rimska, zaštitnica slepih, u rukama drži pločicu sa urezanim očima, dok Sveta Petka u rukama nosi krst i grančicu mirte.
Na praznik Paraskeve Rimske kneginja Milica je iz Trnova u Ljubostinju prenela mošti vizantijske svetice, prepodobne mati Paraskeve – Svete Petke.
Zbog toga se u srpskoj pravoslavnoj crkvi istoga dana obeležavaju i Paraskeva Rimska, i prenos moštiju srpske Svete Petke, a taj praznik naziva se kombinovanim imenom Sveta Petka Trnova.
Postoji verovanje da na Svetu Petku Trnovu ne valja mesiti hleb, prati veš, ili raditi bilo šta od ručnih radova.
Sveta Petka Trnova je i hramovna slava crkve u Lapljem Selu, a mnogobrojni meštani obeležavaju je kao krsnu slavu.