Srpska pravoslavna crkva (SPC) i pravoslavni vernici obeležavaju Svetog Vasilija Ostroškog, jednog od najpoštovanijih svetitelja u srpskom narodu.
Sveti Vasilije Ostroški rođen je 1610. godine u selu Mrkonjići, u Popovom polju, u današnjoj Hercegovini. Upokojio se 1671. godine u Manastir Ostrog, gde se i danas čuvaju njegove mošti.
Život i monaški put Svetog Vasilija Ostroškog
Njegovo svetovno ime bilo je Stojan Jovanović. Još od detinjstva odgajan je u duhu pravoslavlja. Iako je poticao iz siromašne porodice, bio je poznat po svojoj pobožnosti i velikodušnosti.
Već u ranoj mladosti otišao je u manastir Zavala, posvećen Uspenju Presvete Bogoridice, gde se zamonašio. Ime je dobio po Vasiliju Velikom. Kasnije se usavršavao u manastiru Tvrdoš, a potom je službovao i na Cetinju, gde je bio blizak saradnik mitropolita Mardarija.
Tokom života bio je poznat kao borac za očuvanje pravoslavlja, posebno u vreme pokušaja unijaćenja. Zbog svog rada i posvećenosti veri, narod ga je prozvao revniteljem pravoslavlja.
Sveti Vasilije je obilazio manastire i pomagao narodu. Jedno vreme proveo je i u Rusiji, odakle je doneo crkvene knjige i pomoć za osiromašene crkve u Hercegovini.
Ostrog kao mesto hodočašća
Pred kraj života sklonio se od Turaka u manastir Ostrog. Tu je obnovio crkvu Vavedenja Presvete Bogorodice i okupio monaško bratstvo.
U narodu je poznat kao Čudotvorac, jer se veruje u isceliteljsku moć njegovih moštiju. Njegov grob u Ostrogu posećuju vernici različitih veroispovesti, tražeći utehu i ozdravljenje.
Na velike praznike, poput Trojica, Petrovdana i Velike Gospojine, hiljade vernika iz regiona dolaze na hodočašće u Ostrog.
Opštinska i hramovna slava u Leposaviću
Na današnji dan, posebno je svečano u Leposaviću na severu Kosova.
Obeležavaju se opštinska i hramovna slava. Nakon liturgije uobičajeno je da litija prođe gradskim ulicama, a potom sledi rezanje slavskog kolača i lomljenje slavske česnice.
Gradnja crkve Svetog Vasilija Ostroškog u ovom gradiću započela je poslednje godine drugog, a završena prve godine trećeg milenijuma, po projektu arhitekte Ljubiše Folića. Odlikuje je posebna likovna poetika.
U njenoj porti je i spomenik patrijarhu Pavlu, 44. nasledniku Svetog Save.


