Predstavnici civilnog društva u Briselu: Zabrinutost zbog ograničenog napretka u dijalogu

Predstavnici civilnog društva iz Beograda, S. Mitrovice i Prištine borave ove nedelje u Briselu, gde sa zvaničnicima Evropske službe za spoljne poslove, Evropske komisije i država članica EU razgovaraju o dijalogu o normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, kao i o procesu evropskih integracija.

Kako je saopštio Kosovski centar za bezbednosne studije (KCSS), sastanci predstavljaju nastavak radionice održane u Draču u martu, tokom koje su učesnici razvili set zajedničkih predloga i uputili pismo specijalnom predstavniku EU za dijalog Kosova i Srbije i evropskom komesaru za proširenje.

„Ti predlozi se sada predstavljaju i direktno razmatraju sa sagovornicima iz EU“, naveedeno je u saopštenju.

Učesnici su ocenili da poseta dolazi u važnom trenutku za dijalog i evropske integracije.

„Iako je dijalog između Kosova i Srbije poslednjih godina doveo do niza obaveza, i dalje postoji zabrinutost zbog ograničenog napretka u njihovom sprovođenju. Postoji percepcija potrebe da se pređe sa reaktivnog pristupa vođenog krizama na strukturisaniju i predvidiviju fazu sprovođenja“, naveli su.

Tokom sastanaka u Briselu, predstavnici ove delegacije predstavili su nekoliko oblasti za potencijalno angažovanje Evropske unije.

„One uključuju uvođenje sekvencijalnijeg i odgovornijeg pristupa sprovođenju postojećih sporazuma, jačanje društvene dimenzije dijaloga kroz strukturisano uključivanje civilnog društva, kao i unapređenje kredibilnih podsticaja za proširenje, uključujući napredak Kosova ka statusu kandidata za članstvo u EU“, istakli su.

Dodatni deo razgovora, dodaju, bio je fokusiran na predloge politika iz inicijative IGNITA, koju podržava Fondacija otvoreno društvo – Zapadni Balkan (OSF-WB).

„U tom kontekstu, Ramadan Iljazi predstavio je rad o operativnoj integraciji kao potencijalnom paketu podsticaja za Kosovo i širi region, sa ciljem stvaranja novog zamaha za reforme, jačanja regionalne saradnje i unapređenja normalizacije odnosa“, navode iz KCSS-a.

Još jedna tema bila je i uloga samog civilnog društva.

„Predstavnici ističu da organizacije sa Kosova i iz Srbije nastavljaju saradnju među zajednicama, promovišući dijalog i poverenje čak i tokom perioda političkih tenzija. Oni smatraju da bi ovo kontinuirano angažovanje moglo biti sistematičnije uključeno u proces koji posreduje EU“, zaključili su u saopštenju.

Odvojeni sastanci pregovarača sa Sorensenom

Ove nedelje, Specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Peter Sorensen sastao se u Briselu u odvojenim sastancima sa glavnim pregovaračem Prištine, Agronom Bajramijem, i sa ministrom spoljnih poslova i dijaspore Kosova Gljaukom Konjufcom, kao i sa glavnim pregovaračem Beograda Petrom Petkovićem i ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem.

Sorensen je nedavno ove sastanke sumirao kratkom objavom na mreži Iks (X).

„Ove nedelje održao sam odvojene, detaljne sastanke sa obojicom glavnih pregovarača u Briselu kako bismo predstavili plan rada na normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije za naredne mesece“, naveo je.

Sa druge strane, Konjufca Bajrami su nakon sastanaka saopštio da je razgovarano o unapređenju dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom, ističući da Kosovo ostaje posvećeno „konstruktivnom angažovanju sa ciljem da se proces okonča međusobnim priznanjem“.

Nasuprot tome, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić preneo je Sorensenu da dijalog Beograda i Prištine za Srbiju „nije i ne može biti dijalog o međusobnom priznanju“.

Istovremeno, Petar Petković poručio je da je neophodno krenuti sa konkretnim koracima ka formiranju Zajednice srpskih opština, za koju tvrdi da predstavlja „garant bezbednosti i kolektivnih prava Srba“.

Petković je ujedno ukazao i na, kako je naveo, „politički motivisana hapšenja“ Srba na Kosovu, ocenjujući da se protiv njih vode procesi „bez poštovanja osnovnih ljudskih prava“, uz „medijsku i političku hajku iz Prištine“.

Inače, visoka predstavnica Evropske unije za zajedničku spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, potvrdila je da su učestali izborni ciklusi na Kosovu glavni razlog zbog kojeg nije bilo nove runde dijaloga na nivou lidera.

Izvor :
Radio Kim