Ombudsman kritikuje institucije: Nedostatak saradnje otežava primenu Zakona o zaštiti od diskriminacije

Iako je na Kosovu prošlo 10 godina od usvajanja Zakona o zaštiti od diskriminacije, mehanizmi zaštite i dalje su, kako se navodi u Izveštaju Ombudsmana za 2023. godinu, neefikasni. Glavni problem leži u tome što institucije nemaju uspostavljen sistem za prikupljanje podataka o slučajevima diskriminacije, a većina njih ne sprovodi zakon na adekvatan način. Bez koordinisane saradnje i odgovornog pristupa institucija, zakon ostaje samo formalno prisutan, bez stvarne primene u zaštiti građana, rečeno je na okruglom stolu pod nazivom “Godišnji izveštaj 2023. o primeni Zakona o zaštiti od diskriminacije u Republici Kosovo”.

Dodatni problem je, kako se navodi, i to što značajan broj opština nije imenovao službenike za zaštitu od diskriminacije, a građanima nedostaju informacije o njihovim pravima i dostupnim mehanizmima zaštite.

Kosovski Ombudsman Naim Ćeljaj istakao je da je potrebno hitno jačanje institucionalnih kapaciteta, obuka službenika i unapređenje transparentnosti kako bi zakon mogao da se primenjuje u praksi. Naglasio je da je institucionalna saradnja ključna, ne samo kao ustavna obaveza, već i kao osnovni preduslov za efikasnu borbu protiv diskriminacije i unapređenje ljudskih prava na Kosovu.

„Prvi problem koji ističem kao advokat naroda je nedostatak tačnih podataka. Institucije Kosova nisu u mogućnosti da prikupe i obezbede potrebne informacije o diskriminaciji, što ozbiljno otežava sprovođenje zakona“, rekao je Ćeljaj.

U Izveštaju se takođe navodi da je tokom 2023. godine Institcija Ombudsmana primila 90 žalbi građana, a najčešće oblasti diskriminacije odnose se na radna mesta, imovinska pitanja i ograničen pristup pravdi. Najugroženije grupe su, prema ovom izveštaju, osobe sa invaliditetom, žene, LGBTQI+ zajednica i zajednice Roma, Aškalija i Egipćana.

Ćeljaj je pozvao na bližu saradnju institucija i odgovorniji pristup kako bi se obezbedila bolja zaštita građana i efikasnija primena zakona.

“Nivo institucionalne saradnje zahteva pažnju svih prisutnih, jer pružanje informacija i dokumentacije, osim što je ustavna obaveza, omogućava postizanje rezultata kojima težimo“, dodao je on.

Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Evropske unije i Saveta Evrope na Kosovu, koji su ukazali na potrebu jačanja institucionalnih kapaciteta i boljeg sprovođenja zakona o zaštiti od diskriminacije.

„Za kancelariju EU želim da istaknem ono što je upravo rekao advokat. Jednakost, nezavisnost od porekla, seksualnosti, etničke pripadnosti ili invaliditeta. Živimo u društvu koje štiti te ljude, podržava različitost i čuva osnovne vrednosti. EU je preduzela mnogo koraka kako bi osigurala da zaštita od diskriminacije funkcioniše. Potrebno je uključiti sve vlade i sarađivati na putu ka integraciji u EU“, rekla je zamenica šefa kancelarije EU na Kosovu Eva Palatov.

Šefica kancelarije Saveta Evrope na Kosovu Merijen Heni naglasila je da ovaj izveštaj predstavlja važan korak u borbi protiv diskriminacije i doprinosi integraciji Kosova u Evropsku uniju.

„Izrada ovog izveštaja o borbi protiv diskriminacije i mržnje, kao i jačanje ljudskih prava na Kosovu, ključni su ciljevi. U prethodne dve godine borili smo se protiv diskriminacije i mržnje, čime smo ojačali kapacitete Narodnog advokata i istakli njegovu ulogu. Tokom 2023. godine sarađivali smo sa Narodnim advokatom na prikupljanju dokaza i sprečavanju diskriminacije. Smatramo da je ovaj izveštaj postavio snažan temelj i dao preporuke za unapređenje zakona i njegove primene. Moramo se osloniti na nalaze iz izveštaja i delovati u skladu s njima. Ovaj izveštaj je prvi korak u kontinuiranom procesu, s podrškom EU kao partnera za dalji napredak“, zaključila je Heni.

Ombudsman je zaključio da sve institucije na Kosovu imaju obavezu da dosledno sprovode Zakon o zaštiti od diskriminacije i da je hitno potrebno uspostaviti sistem za sistematsko prikupljanje podataka o slučajevima diskriminacije.

Izvor :
Medija centar Čaglavica