Obeležena 21. godišnjica martovskog pogroma: Ne prodajte imanja, ne napuštajte Kosovo – ne zaboravite ko smo

Danas se obeležava 21. godišnjica od martovskog nasilja nad Srbima na Kosovu. Obeležavanje je započeto parastosom u manastiru Gračanica, gde su se okupljeni pomolili za duše nastradalih. Nakon toga, u dvorištu Doma kulture Gračanica, položene su bele ruže na spomen-instalaciju „MISSING“ i spomenik žrtvama. U nastavku programa, održana je i Komemorativna akademija pod nazivom „Pogrom – nagrađeni zločin“, na kojoj su govorili svedoci tih događaja, predstavnici crkve i državnih institucija Republike Srbije.
Kroz svedočenja i umetničke performanse, još jednom je ukazano na razmere nasilja i poruku da se ovakvi zločini ne smeju zaboraviti.

„I danas, dve decenije kasnije, osećamo žive rane koje ne zarastaju i još uvek pred sobom vidimo likove naših uhapšenih i prognanih ljudi, izneverenih obećanjima onih koji su im garantovali mir i bezbednost. Martovski pogrom nije samo jedan u nizu istorijskih događaja koje pamtimo o patnji i stradanju našeg naroda na Kosovu i Metohiji, on predstavlja dubok duhovni podsetnik na to koliko se ne možemo osloniti na ljudsku pravednost, ali i koliko je večna i nesalomiva vera u Hrista i njegovu pobedu nad zlom“, rekao je Mitropolit raško-prizrenski Teodosije.

„Moramo da radimo ono što je u našim rukama, a to je da čuvamo svetinje, da našoj omladini pričamo šta za Srbe znači KiM, koliko je to naša sveta zemlja, da iznedrimo mnogo dobrih doktora, profesora, da ne idemo sa ovih prostora, da ne prodajemo, da slavimo naše slave ovde“, istakao je načelnik Kosovskog upravnog okruga Srđan Popović.

Tog 17. i 18. marta 2004. godine, u talasu nasilja stradalo je 19 ljudi, spaljeno je više od 900 domova, a oko 4000 Srba bilo je primorano da napusti svoje domove. Uništeno i oskrnavljeno je 39 crkava, manastira, crkvišta, kao i brojni spomenici i groblja. Povod za martovsko nasilje bila je lažna vest Radio Televizije Kosovo, koja je optužila Srbe za utapanje dvojice albanskih dečaka u reci Ibar kod sela Čabra na severu Kosova. Ova dezinformacija izazvala je talas nasilja širom Kosova, ostavljajući dugoročne posledice na srpsku zajednicu.

„Pala je jedna bomba, druga bomba, počela je kuća da gori. Pošto nije bilo vode, struje, zadesila se šerpa mleka kojom sam ugasio kućni prag. Nakon 15 minuta, spakovao sam roditelje i izašao do susednog sela. Nakon pola sata gledao sam svoju kuću kako gori“, rekao je Dragan Ćirković iz Kosova Polja.

„Tog 17. marta nismo ni slutili da će naredno jutro osvanuti bez svega što smo imali. Vesti su bile zabrinjavajuće, a od ljudi iz susednog sela smo čuli i bilo je sve jasno. Kuće su gorele, suprug i ja smo se pogledali i bez reči shvatili da moramo da odemo“, navela je Slađana Denić, koja je do 17. marta 2004. živela u Livadskom naselju u Kosovu Polju.

„Mi, evo, opstajemo kao što ćemo i dalje opstajati. Nastavićemo da svedočimo i dalje i kad mene nekog 17. marta ne bude bilo, biće tu moje dete koje će da nastavi da svedoči, biće unuci Jane Tuček i svih ostalih ljudi koji su postradali. Ali jednu stvar molim vas svi zapamtite koja je najvažnija – svako carstvo, kako kaže naš Gospod, koje se podeli, ne može da opstane. Izbrišite iz glave da će bolje da vam bude na nekom drugom mestu nego na Kosovu, izbrišite iz glave da ćete da budete srećni ako kupite stanove ili kuće ili imanja po Srbiji užoj. Lepo je otići kod svoje rodbine, lepo je biti 10 i više meseci, lepo je završiti i neki specifični fakultet – ali svuda pođi, svojoj kući dođi. Ali jedno znam – da spomen moga oca sigurno neću moći sa neke druge destinacije na pravi način, sa ljubavi u srcu i podrškom mog naroda koji isto oseća kao ja, iste torture prošao kao ja i moja porodica, neću moći na takav način da obeležavam. Zaboravićemo, zapamtite, zaboravićemo ko smo ako odemo odavde i žao mi je svih Srba koji su otišli i misle da su našli spas što su otišli odavde. Jedno znam – niko od njih nije srećan, svako se nalazi, ako je najmanje, u zlatnom kavezu“, poručio je Dragan Spasojević, čiji je otac Borivoje ubijen u Severnoj Mitrovici 17.marta 2004. godine.

Obeležavanju godišnjice martovskog nasilja prisustvovali su i predstavnici Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

„Ne uspevaju da nam unište duh, dostojanstvo i snagu, zato danas na ovoj akademiji ne možemo pričati samo o prošlosti, neophodno je da pričamo o snazi jednog naroda, o dostojanstvu i nepokolebljivosti srpskog naroda koji je preživeo strahote, preživeo najveće patnje, a i danas živi u patnji i traumama“, rekla je Milena Parlić, ispred Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Pomen povodom godišnjice martovskog pogrom održan je i u Severnoj Mitrovici i Orahovcu.

U okviru obeležavanja pogroma, sutra će u Domu kulture u Gračanici, sa početkom u 19 časova, biti otvorena izložba slika sa likovne kolonije „Jesen u Prizrenu 2024“. Takođe će biti održana i promocija tematskog zbornika od nacionalnog značaja „Martovski pogrom 2004: uzroci, razaranja, posledice”, saopšteno je iz Doma kulture Gračanica.

Izvor :
Medija centar Čaglavica