Kosovo, Slovačka, Češka Republika i Mađarska – brojni izazovi u primeni zakona o položaju manjina

Nevladina organizacija Aktiv i partnerske organizacije iz Slovačke, Češke  Mađarske, Matias Bel Institut, Institut za savremeni razvoj i Republikon Fondacija, predstavili su u Prištini nalaze istraživanja pravnih i političkih mehanizama o položaju nevećinskih zajednica na Kosovu, u Slovačkoj, Češkoj Republici i Mađarskoj.

Na konferenciji, koja je organizovana u okviru projekta „Unapređenje učešća manjina u procesima donošenja odluka kroz razmenu i rad na predlozima praktičnih politika“, ukazano je da zakonski okvir i politike uglavnom regulišu pitanje zaštite prava manjina, ali da se prilikom sprovođenja regulacije javlja određeni broj izazova. Analiza je pokazala da se  „u mnogim slučajevima, manjinske zajednice se i dalje suočavaju sa diskriminacijom, marginalizacijom i socioekonomskim disparitetima“.

Predstavljajući pravni okvir Kosova po pitanju zaštite manjina, Srđan Simonović, istraživač, istakao je da mehanizmi zaštite zapravo nailaze na prepreke kada treba da se sprovode. Kako je rekao, Srbi su okazali zabrinutost povodom diskriminacije zbog neefikasnosti institucionalnih mehanizama i nedostatka političke zastupljenosti srpske zajednice.

“Nedostatak efikasnog predstavljanja srpske zajednice u procesu donošenja oduluka, nema zastupljenosti ove zajednice. Nedostatak ili ograničena mogućnost učestvovanja Srba kao zajednice po pitanju rešavanja glavnih problema, ograničen pristup uslugama i dokumentima na srpskom jeziku utiče i krši osnovna prava. To je problem u kontinuitetu na Kosovu. Imamo kancelariju poverenika za jezike, jezik je jedno od najvećih pitanja i prepreka sa kojima se suočava zajednica”, rekao je Simonović.

Svetluša Surova, iz Matias Bel Instituta navela je da uspeh demokratije zavisi od političkog učešća javnosti. Govoreći o mehanizmima zaštite manjina u Slovačkoj, Surova je rekla da je Slovačka multietnička zemlja, u kojoj se na poslednjem popisu 10% stanovništva izjasnilo da pripada nacionalnim manjinama.

“Manjinska prava su regulisana različitim zakonima kao što su zakon o upotrebi jezika i zakon o finansiranju manjinskih kultura. Pored toga Slovačka ima dodatne obaveze iz međunarodnih ugovora o obavezama prema nacionalnim manjinamaPo pitanju Ustava nacionalne manjine imaju pravo na univerzalni razvoj, imaju određeno obrazovanje na njihovom jeziku i pravo učestvovanja u donošenju odluka”, rekla je Surova.

Predstavnica Instituta za moderni razvoj iz Republike Češke Marta Spala rekla je da su prava nacionalnih manjina u ovoj zemlji zaštićena na različite načine – na osnovu međunarodno pravnih propisa, bilateralnih sporazuma između Češke, Poljske i Nemačke, ustava i domaćih zakona za specifične oblasti.

“Republika Češka je potpisnica dva ključna dokumenta Saveta Evrope koji regulišu zaštitu manjina – Evropsaka konvencija o ljudskim pravima i Okvirni zakon o nacionalnim manjinama. Pravni okvir je tu. Republika Čaška ima specifične zakone o manjinama koji regulišu parvo manjina, to je Zakon o etničkim i nacionalnim manjima. Takođe prava manjina su regulisana kroz 30 lokalnihZakona koji tretiraju konkretne oblasti. Za učestvovanje i angažovanje nevećinskih zajednica nema neki poseban pravilnik, ali je to predviđeno uz stvaranje Komiteta nacionalnih manjina u zajednicama. To je savetodavna inicijativa i vladino telo za pitanje politika po pitanju nacionalnih manjina i svih 14 manjina, ima svoje predstavnike”, rekla je Spala.

Marton Šlanger, iz Republikon Fondacije, posebno je analizirao položaj Roma u Mađarskoj, kao najvećoj manjini. Prema njegovoj oceni, još uvek postoji nedoslednost u zvaničnim brojkama i realnosti. Prema zvaničnim podacima u Mađarskoj živi 2 procenta  Roma, dok je u realnosti to oko 8-9 odsto, stoga se kako je naveo može reći da su Romi velika manjina, dok su drugi Nemci. Manjinska prava u ovoj zemlji su navodi Šlanger garantovana zakonima i ustavom.

Komparativna analiza je utvrdila postojanje zajedničkih problema sa kojima se suočavaju manjinske zajednice na Kosovu, u Slovačkoj, Češkoj Republici i Mađarskoj. Ovi problem obuhvataju različite aspekte političke zastupljenosti, diskriminaciju, očuvanje kulturnog identiteta, socijalno-ekonomske nejednakosti i potrebu za sveobuhvatnim reformama.

Izvor :
Medija centar Čaglavica